BG  |  EN
Online časopis posvećen turizmu i kulturi Bugarske
SADRŽAJ


NACIONALNI POVIJESNI MUZEJ

NACIONALNI POVIJESNI MUZEJ



      Točno tako-naše je današnje odredište u Sofiji, točnije Nacionalni povijesni muzej. Vjerojatno si većina ljudi, kada čuju za povijesni muzej, zamisli impresivno zdanje Božidara Dimitrova- imaju i razlog za to. Čovjek je završio svoj posao i muzej danas ima vlastiti, ugodan i prostran dom koji zaslužuje da ga se vidi. Zgrada je ogromna i očaravajuća, drugim riječima, predstavlja pečat socijalizma što vidimo iz tona lijevanog betona, no pokazala se kao vrijedna državna riznica Bugarske. Ipak, to je najveći muzej u državi i među najvećima je u Europi. Da, to je razlog za ponos.

Nacionalni povijesni muzej osnovan je u čast slavljenja 1300-te obljetnice osnutka Bugarske i prva je izložba otvorena 1984. godine u zgradi palače pravde. U njegovu današnju zgradu – bivši ''Dom broj1'' vladine rezidencije – premješten je 2000. godine. Paradoksalno je da je tamo, 10. studenog 1989. g. prihvaćeno rješenje za svrgavanje poslijednjeg komunističkog lidera u Bugarskoj. No, s druge je strane ta zgrada i dokaz pošto tamo, ne samo da je sabrana povijest države, nego je tamo i iskovana.

Sakupljeni su eksponati iz pradavnih vremena pa sve do današnjih dana. Zbirka sadrži više od 650 tisuća spomenika kulture i ogromne povijesne i arheološke masive. Te su kolekcije najveća vrijednost muzeja. Njegov je stalni postav podijeljen tematski i kornološki u 5 sala.

Prva je sala posvećena PRAPOVIJESNOM dobu – 7.-2.
?????? ? ???? 1 - ????????????? ?????
tisućljeće pr. Kr. – vrijeme neolitika (novo kameno doba), željeznog i brončanog doba. To je vrijeme uspona poljodjelstva i stočarstva kao i naseljavanje brežuljaka i višeslojnih naselja. Pojavljuju se i religiozna vjerovanja, od kojih jedan dio zauzimaju štovatelji Velike Boginje-majke. Dokazi njihova postojanja su antropomorfne figure iz naselja Topolnica. Izloženi su razni koštani ukrasi, keramičke posude, figure idola od kojih su neke jako lijepo izrađene. Keramika, koja je stizala do Bugarske od početka pa sve do kraja tog perioda (neolitika), je dosta različita – ta s početka perioda ukrašena je s mnogo boja, a ona s kraja perioda- mnoštvom rezbarija. Na kraju brončanog doba pojavilo se štovanje konkretnih ličnosti – poglavara-svećenika . Za to je primjer mnogobrojni zlatni nakit iz grobnica koji je pokazatelj višeg socijalnog statusa pokojnika.

U drugoj su sali izloženi jedni od najzanimljivijih eksponata iz tzv. Tračkog doba ili drevne Trakije – datiraju otprilike od kraja 6. st. pr. Kr. do 6. st. nove ere. Sredinom prvog tisućljeća prije Krista u zemljama suvremene Bugarske oformilo se najveće tračko carstvo – ODRISKO carstvo pod vlašću Teresa. Uključenje Tračana u okvire Istočnog Rimskog Carstva i nestajanje granica među odvojenim carstvima pretpostavlja još slobodnije kretanje ljudi i ideja što se odrazilo i u umjetnosti. Gradovi su ostali centri službene umjetnosti posvećene novoj religiji i caru, a u selima se sačuvaa ''stara vjera'' i štovanje starih bogova. U selima su sačuvani stari hramovi, najčešće boga Herosa, vrhovnog tračkog boga-konja, sjedinjujući predodžbu drevnih orfejskih božanstava.
????????? ???????
Kroz taj period Tračani su nastavili graditi nadgrobne tulumuse u koje su polagali najskuplje darove i iznimno rijetki primjeri lijepe umjetnosti među kojima su i kola sa srebrnim i zlatnim ornamentima, najviše s Dionizijevim skicama. Razvila se i prizvodnja nakita, figura, posuđa i drugih predmeta za svakodnevnu uporabu. Domaće je stanovništvo sačuvalo svoju sklonost prema djelima Istoka i često je stvaralo već poznate istočnjačke oblike. Tako su bugarske zemlje već tada postale most između Istoka i Zapada.

Sadržaj te sale često se mijenja zbog čestih gostovanja eksponata na izložbama u inozemstvu. Trenutačno se može vidjeti Borovska, Rogozenska i Panagjurska riznica. Mi iz bTOURISM-a vam srdačno preporučujemo da pogledate poslijednje. Nalazi se negdje na sredini druge sale i uistinu je nemoguće da ga propustite vidjeti. Posebno lijepo. Isplati se posjetiti muzej čak i samo radi toga. I još jedan savjet- poslije druge sale napravite malu pauzu prije nego što krenete razgledavati preostale sale zato što nakon razgledavanja Panagjurske riznice sve ostalo će vam se činiti bezazleno koliko god lijepo bilo. Tako smo i mi učinili.

Treća sala predstavlja Bugarsko srednjovjekovlje – PRVO I DRUGO BUGARSKO CARSTVO. Muzejski postav tu započinje nekim do danas očuvanim portretima domaćih vladara toga vremena, kao i predmetima koji su im pripadali. Tu se čuva najveći srednjovjekovni zlatni prsten koji je pripadao caru Kalojanu. Preko deset riznica predstavlja vladarske običaje kao i život aristokracije toga vremena. Mnogobrojni zlatarski postupci i tehnike mogu se pratiti. U toj se sali čuvaju i svjedočanstva povijesti Ohridske arhiepiskopije koja je naslijedila slavu prvih bugarskih patrijarha. Tu se nalaze, ne samo bogati carski darovi, skupi zlatni i srebrni predmeti, patrijarški pečati, već i brončani i olovni predmeti kao svjedoci vjere srednjovjekovnog Bugarina.
????? ? ????? ????????? ???????
Tu se nalazi predivna mitra Ohridskih arhiepiskopa kao i mnoštvo ludo lijepih monstranaca.

Sala Oslobođenje

U četvrtoj sali povijesni su okviri golemi- od pada Bugarske 1396. g.- do Oslobođenja. U toj se sali čovjek osjeća kao da ravno stoji licem u lice s poviješću. Cijeli se postav nekako vrti oko vjere koja je objedinjavajući faktor cijele balkanske zajednice, a Pravoslavna je crkva jedinstvena institucija koja nastavlja paziti i razvijati bugarske tradicije. U sali je izloženo stotine spomenika sakralne umjetnosti. Posebna je pozornost posvećena Čiprovcima i Ohridu koji su razvijali bugarske srednjovjekovne ideje i koji su ukazali na njihovu bliskost sa zapadnoeuropskim vrijednostima. Sala Preporoda- ima odijeljene kutke za najistaknutije revolucionere i njihove predmete. Tu se čuva, mogli bismo reći, poslijednja slika Apostola zbog koje je bio progonjen od turske vlasti. Znamenje bugarskih ustanika i još mnoštvo svjedočanstava Preporoda- u pravom smislu riječi, a ne kao apelativ.

Poslijednja, peta sala, izložen je postav najnovije bugarske povijesti, od Oslobođenja do današnjih dana. Redom je izložen namještaj kraljevske obitelji, mnoštvo njihovih predmeta kao i predmeta drugih znamenitih ličnosti, tu su izloženi i dokazi kulturnog života Bugarske s početka 20. st. Jedan od poslijednjih eksponata u toj sali je barijera s granice-nije daleko vrijeme kada je to oruđe svoga rada bilo dio njihove svakodnevnice, no sada je već u povijesti.

Beskrajno mali dio muzeja čine i privremene izložbe kao etnografski postav koji se nalazi na trećem katu.

Tako možemo zaključiti ''O, da! Turizam je u Sofiji samo takav!'' Nađite neki slobodan vikend zato što je neophodno da vidite taj muzej, a svake poslijednje nedjelje u mjesecu ulaz je slobodan. Prošećite se i uživajte kao što smo i mi uživali.









































Prevela i prilagodila :

IVANA PRIMORAC



Radostina Veleva